Vazdušni napadi NATO snaga na Srbiju, odnosno tadašnju SRJ, počeli su na današnji dan pre 15 godina. Za 78 dana ubijeno je najmanje 2.500, a ranjeno i povređeno više od 12.500 ljudi. Poginuo je 1.031 pripadnik vojske i srpske policije, a teže i lakše ranjeno oko 6.000 civila, među njima 2.700 dece. Ranjena su 5.173 vojnika i policajca, a desetak osoba se i dalje vode kao nestali. Ukupna materijalna šteta procenjena je na više desetina milijardi dolara. Ratni gubici NATO u ljudstvu i tehnici nikada nisu obelodanjeni.
Dan sećanja na žrtve NATO bombardovanja obeležen je danas polaganjem venaca na spomen-ploče na Trgu heroja u Prigrevici, somborskoj kasarni “Aerodrom” i ispred apatinskog Doma kulture uz odavanje pošte poginulim borcima Odbrambenog rata 1990-1999. godine i žrtvama NATO agresije.
Okupljenim meštanima Prigrevice obratio se Dane Ćelić, sekretar Mesnog udruženja SUBNOR-a, a vence su položile delegacije: Mesne zajednice, Mesnog udruženja SUBNOR-a i podružnice Organizacije rezervnih vojnih starešina iz Prigrevice.
U Prvom centru za obuku Vojske Srbije, gde je stradala prva žrtva NATO agresije, zastavnik Radovan Medić, prisustvovale su i vence položile delegacije Skupštine opštine, SUBNOR-a i Organizacije rezervnih vojnih starešina opštine Apatin.
Aerodrom u Somboru gađan je za vreme agresije šesnaest puta sa 194 projektila.
Ispred apatinskog Doma kulture prisutnima se obratio Stevo Drača, predsednik SUBNOR-a opštine Apatin, a vence su položile delegacije: Skupštine opštine, SUBNOR-a, Organizacije rezervnih vojnih starešina, Udruženja vojnih penzionera, Udruženja ratnih veterana “Patriotski front” i Socijalističke omladine opštine Apatin, kao i članovi porodica poginulih boraca i žrtava NATO agresije.
Drača je, u znak sećanja na nastradale tokom napada od strane članica zapadne alijanse, 1999. godine, podsetio prisutne na stravične posledice vazduhnih napada na tadašnju SRJ.
– U bombardovanjima NATO snaga, koja su bez prekida trajala 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture i drugo. Napadi na Jugoslaviju počeli su 24. marta 1999. nešto pre 20 časova na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO, Havijera Solane, a jugoslovenska vlada iste noći proglasila je ratno stanje – rekao je, između ostalog, Drača.
Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti.
Veselin Mašić