Moskovljanka Varvara Degtjareva želi da kuću nedavno preminulog umetnika Bore Mileusnića u Prigrevici pretvori u srpsko-ruski muzej umetnosti i osnuje likovnu koloniju.
Veliki broj umetničkih dela, od grafika i slika u ulju, do hiperrealističkih skulptura od gvožđa, inspirisanih srpskom mitologijom, među kojima se izdvajaju aždahe i konji impozantnog vangalerijskog formata, stolice, klupe, fijaker, rađeni u drvetu i oslikanih, posle prerane smrti Bore Mileusnića, ostalo u prostoru dvorišta i ateljea umetnika. Supruga Vravara Degtarejava-Mileusnić, slikarka iz Moskve, koja je i sama doprinela stvaranju dela, posebno oslikavanjem drveta, počela realizaciju ideje da formira srpsko-ruski muzej.-Boro je bio skroman čovek posvećen umetnosti bez želje da se nameće publici a svoja dela unovči. Jednostavno, živeo je za stvaranje. Pokušaću da uz pomoć opštine i ruskog kulturnog centra u Beogradu pronađemo zajednički način da se dela sačuvaju, budu dostupna publici, u želji da se ustanovi srpsko-ruska umetnička kolonija, a dela moga supruga ne padne u zaborav. Za muzej nisu potrebna velika sredstva koliko je potrebno da se ona u prostoru sačuvaju i da se nađe lice koje će mi pomoći da se o njihovoj zaštiti i prezentaciji dalje brinem-kaže Varvara, koja želi da ostane u Prigrevici, da bi joj deca odrastala u pastoralnoj idili umesto moskovskoj vrevi, a u svom domu otvori vrata za koloniju srpsko-ruskim umetnicima.
Iza umetnika Mileusnića ostale su pored likovnih i vajarskih dela, rukpisi pripovetki I pesama, koje supruga Varvara, priprema za štampanje.- Svakom čoveku posvećenom umetnosti poput Bore treba stvoriti kutak od zaborava-smatra Varvara.