MAŠKARE TRAJU U PRIGREVICI 75 GODINA

APATIN DRUŠTVO VESTI

Uz klepetušu, (zvono), maškare ili  Bele poklade, poslednjeg dana pred uskršnji post, održane  u Prigrevici.

Manifetascija maškare, mačkare ili bele poklade, održava se od Drugog svetskog rata do danas u Prigrevici, koja je kolonizirana Banijcima i Ličanima. Posle kolonizacije u Bačku  maškare su bile  zabranjene. Meštani su uprkos zabranama organizovali  maškare skrivajući se u kućama domaćina.  Mačkare su banijski običaj, a Ličani tvrde i njihov. Tada ljudi, sada u Bačkoj, otvaraju kapije, nude posluženje, a svi učesnici  dobijaju jaja i slaninu, koju kasnije poklanjaju najugroženijim meštanima. U mačkarama je sve više Prigrevčana, mladih i starijih. Čuvaju tradiciju. Učestvuju sve generacije od 75 do pet godina starosti. Dede, roditelji, unuci. Običaj je da u povorkama učestvuju samo muškarci, čak i mlada, jer tako nameću običaji. –Već godinama učestvujem u maškarama a poslednjih osam sam mlada. Inače sam trener ovdašnjeg fudbalskog kluba. Sada su i moja dva sina ovde-kaže uz skroz mutiran ženski glas Dragoljub Popović, među najveselijim u povorci maškara. Prigrevčani daruju po tradiciji mačkare jajima i slaninom, koje se posle dele najsiromašnijim pordicama. Među starijim domaćinima maškara je Stevo Čule.-Drago mi je da je moja porodica, sin i unuci, nastavili tradiciju koju sam nasledio od svojih roditelja sa Banije. Iako sam rođen u Bačkoj cenim svoje poreklo-rekao nam je čika Steva.

IMG_4029 IMG_4028

 

Više od tri decenije braća Branko i Đuro Kljaić, kao i komšije Čule, Zuber, primaju goste sa povorke maškara.-Maškare su način da se ljudi našale, da budu opušteniji tog dana, i da selo oživi-objašnjava Đuro Kljaić, koji je sa bratom Brankom, dočekao povorku maškara sa posluženjem od kulena, šunke, slanine, kobasice, projare sa sirom, kiflica, pogačica sa čvarcima do kuvanih jaja, dok komšinica Bojka Zuber ne krije da je u ranim jutarnjim satima pekla kiflice, koje će se izložiti na trpezi etno hrane u centru sela u popodnevnim satima.

Maškare ujedno najavljuju domaćinima koji ih primaju dobru i rodnu godinu.