Stranci iz osam podunavskih zemalja, zaštitari i šumari, oduševljeni Specijalnim rezervatom prirode „Gornje Podunavlje“ kod Apatina.
Ekolozi iz Nemačke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Bugarske, Rumunije sa domaćinima iz Srbije, obišli su šetnu stazu „Bestremnt“ nedavno opremljenu info tablama sa informacijama o retkim vrstama ptica crne rode i orla belorepana, divljim svinjama i jelenim, da bi nakon toga uživali u čarima šume sa crnim topolama, vrstom koja iščezava i zaštićena je u Evropi.
-Ja dolazim iz Mađarske iz Nacionalnog parka Dunav-Drava, koji sa Gornjim Podunavljem i hrvatskim Kopačkim ritom predstavlja jednu prirodnu celinu koja ne poznaje državne granice. Mi sa „Vojvodinašumama“ imamo prekogranični projekat na izučavanju riba i ptica tako da često doalzim u Apatin ali područja koja sam sada obišao posebno su me dojmila-kaže Mađar Tibor Parag, dodajući da je crna topola posebno zastupljena upravo u Nacionalnom parku Dunav-Drava sudeći prema katriranim crnim topolama u podunavskim zemljama, poznatiji kao Gemenc. Oduševljenje prirodnim lepotama posebno su iskazali Austrijanci.-U poređenju sa našim Nacionalnim parkom Donau Augen gde radim Gornje podunavlje je impresivno svojim prostranstvom od oko 20.000 hektara je dvadeset puta veće od našg prirodnog dobra-kaže Karl Mancano, koji je odueševljen Srbijom, prirodnim lepotama i novim sazanjima koje je dobio kroz zajednički projekat osam zemlja „DANUBEPARKS step 2.0“ posvećen zaštiti retkih crnih topola, koje jedino uspevaju u vlažnim područjima šuma kraj Dunava. Sigfrid Geisler iz Nemačke takođe je iznenađen velim prostranstvom zaštićenog prirodnog dobra kod Apatina.-U Nemačkoj se dosta pažnje posvećuje zaštiti prirodnih lepota i retkih vrsta flore i faune ali je vaš krajolik ostao kao netaknuta priroda koja se retko nalazi. Prvi put sam u Srbiji i području „Gornjeg podunavlja“. Korisna je bila i koneferencija o crnim topolama, dan ranije održana u Novom Sadu na kojoj smo razmenili iskustva, dogovorili naš, nadam se, zajednički budući rad, na njenom očuvanju i zanavljanju-rekao je Nemac Geisler, zahvaljujući se domaćinima iz „Vojvodinašuma“. Iz Hrvatske najbrojnija delegacija je upoređivala sličnosti i razlike Kopačkog rita i Gornjeg Podunavlja.-Ovo je drugi put da dolazim u „Gornje podunavlje“. Za mene su ova dva podučja isto stanište. Najvažnije je da su oba prirodna dobra zaštićena što daje mogućnost za integrisano upravljanje po evropskim standardima-rekao je Goran Gugić, iz susedne Hrvatske.
Evropska crna topola je postala retka, čak i ugrožena na području Srbije, kao i ostalih zemalja, što je bio povod za ovu vrstu zajednike aktivnosti osam država.Crna topla je pionirska vrsta i njena obnova zavisi od rečne dimanike. Samo obale od šljunka, peska i ostrva pružaju odgovarajuće uslove neophodne za rast i razvoj crne topole te je to jedan od razloga zašto je rečna dinamika od ogromnog značaja za održivi Dunav-navode iz „Vojvodinašuma“, koje upravljaju „Gornjim Podunavljem“.
