Hrišćanski vernici koji poštuju Gregorijanski kalendar danas proslavljaju Uskrs.
Uskrs ili Vaskrs je najveći hrišćanski praznik kojim se proslavlja Isusov povratak u život – vaskrsenje. Po hrišćanskom verovanju, to se desilo trećeg dana posle njegove smrti, uključujući i dan smrti, odnosno prve nedelje posle Velikog petka.
Najvažniji hrišćanski praznik spada u red “pokretnih” svetkovina, a to znači da se ne proslavlja uvek istog datuma, već je samo isti dan – nedelja.
Ove godine Rimokatolici obeležavaju Uskrs 27. marta po Gregorijanskom kalendaru, a pravoslavci, koji verske raznike obeležavaju po Julijanskom kalendaru, 1. maja.
Razlika izmedju takozvanog katoličkog i pravoslavnog Uskrsa ove godine je naročito velika, čak 35 dana.
Uskrs mora da padne posle prolecne ravnodnevice, u nedelju posle punog meseca, 14. dana jevrejskog meseca nisana.
Za odredjivanje dana prolećne ravnodnevice i punog meseca ne koriste se astronomska posmatranja, već tablice – julijanske i gregorijanske.
Drugi, najvažniji uzrok razlike u datumu pravoslavnog i katoličkog Uskrsa je jevrejski praznik Pasha.
Kod pravoslavaca mora da bude i posle Pashe – koja je sama klizna, po jevrejskom lunarnom kalendaru.
Uskršnja čestitka apatinskog župnika, Jakoba Fajfera.