Srpska Pravoslavna Crkva danas slavi Krstovdan, kao uspomenu na prve hrišćane koji su primili veru na samom početku hrišćanske propovedi. Praznik se vezuje za Bogojavljenje i krštenje Isusa Hristosa, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u reci Jordanu. Zimski Krstovdan se slavi uvek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike. U kalendaru nije obeležen crvenim već crnim slovom, za razliku od Krstovdana koji se proslavlja 27. septembra kao uspomena na pronalaženje Časnog Krsta na kome je Gospod razapet. U pravoslavnim hramovima se na Krstovdan služe Carski časovi i liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual velikog osvećenja vode, koji prati praznično bogosluženje.