SLOBODNA ZONA APATIN NA MEĐUNARODNOJ KONFERENCIJI

APATIN DRUŠTVO EKONOMIJA SOMBOR SRBIJA VESTI VOJVODINA

U 12 slobodnih zona u Srbiji prošle godine ostvaren je promet vredan bezmalo pet milijardi evra, proizvodnja je dostigla 2,4 milijarde evra, a izvoz petinu ukupnog eksporta zemlje. Slobodne zone mogu da računaju na punu podršku države u daljem razvoju i unapređenju, kako bi bile još atraktivnije za ulaganja investitora i nova zapošljavanja, istaknuto je na otvaranju Međunarodne konferencije o slobodnim zonama Jugoistočne Evrope u Privrednoj komori Srbije, održanoj u Beogradu, na kojoj je učestvovala i tročlana delegacija iz Apatina.

Apatinsku opštinu predstavljali su Ksenija Maljković -šef kabineta predsednika opštine, Snežana Milešević -koordinator Kancelarije za LER i Miloš Đerić- vršilac dužnosti direktora Slobodne zone “Apatin”, koji je tom prilikom prezentovao potencijale apatinske  Slobodne zone i govorio o aktuelnim investicijama.

– Tokom dvodnevnog skupa uspostavili smo kontakte sa predstavnicima slobodnih zona iz brojnih zemalja, razmenili propagandne materijale i iskustva. Hrvatska je, na primer, dala pozitivno mišljenje o našoj slobodnoj zoni, pružila konkretne savete i punu podršku. Slobodna zona “Apatin” je deo Grupacije slobodnih zona pri Privrednoj komori Srbije koja je potpisala Memorandum o razumevanju sa Svetskim udruženjem slobodnih zona FEMOZA sa ciljem unapređenja saradnje i realizacije zajedničkih projekata – izjavio je Miloš Đerić.

U slobodnim zonama u Srbiji investitori ne plaćaju carinu i uvozne dažbine na robu koja im je potrebna za posao, niti PDV na potrošnju energenata, unos dobara u slobodnu zonu ili prometa roba i usluga unutar slobodnih zona. Slobodne zone u Srbiji su: Pirot, Zrenjanin, Subotica, Novi Sad, FAS slobodna zona, Kragujevac, Šabac, Užice, Smederevo, Kruševac, Svilajnac, Apatin i Vranje.

Apatinska delegacija

Milan Ristić, direktor Uprave za slobodne zone pri Ministarstvu finansija, ukazao je na veliki značaj saradnje sa FEMOZA i Huanom Torentskom. Uprava za slobodne zone, rekao je Ristić, želi da uvede nove poreske pogodnosti za rad u slobodnim zonama, kao što je ukidanje poreza na dobit pravnih lica.

Predstavnici slobodnih zona očekuju da do 2020. godine Srbija bude pokrivena mrežom slobodnih zona koje jednostavnim carinskim procedurama i poslovanjem bez plaćanja carina, privlače investitore iz celog sveta i predstavljaju industrijski “HUB” u Jugoistočnoj Evropi – istaknuto je na završetku dvodnevne konferencije.

Lokalne samouprave treba da definišu podsticaje, odnosno oslobođenja od plaćanja dela poreza na zarade za sva nova radna mesta, kao i oslobađanje od gradskih i opštinskih taksi i poreza kod izgradnje i eksploatacije objekata namenjenih proizvodnim aktivnostima, zaključeno je na konferenciji.

Slobodna zona, savetovanje

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *