DOKTORAT BUDUĆNOSTI, APATINKE JOVANE PEJOVIĆ

APATIN DRUŠTVO VESTI

Sve bebe “brbljaju” na svom maternjem jeziku

Posle mastersa u Novom Sadu i Španiji, na specijalizovanom Baskijskom Centru za kogniciju, mozak i jezik (BCBL) u  San Sebestijanu, i kao stipendista baskijske Vlade, među 12 kandidata iz celog sveta primljena je među četiri  na doktorske studije “Istraživanja na razvoju jezika beba od prvog meseca do godinu dana od rođenja”. Uz Jovanu još dve devojke iz Srbije su dobile stipendiju španske Vlade ali u drugim oblastima naučnog istraživanja. Jovana je uz špansku, dobila i tromesečnu  stipendiju  francuske vlade.

– Oblast nauke kojom se bavim je odnedavno veoma zanimljiv a jezik beba se izučava samo u četiri zemlje na svetu. Bebe sa kojima radimo u San Sebastijanu slušaju dva jezika, baskijski i španski, od rođenja. Kako bebe savladavaju od rođenja oba jezika je misterija koju moderna nauka sada otkriva. Za sad je  i delimična misterija usvajanja samo jednog jezika kod beba koja  nije do kraja otkrivena-priča nam Jovana, koja je već u tim naučnim krugovima i svoja istraživanja prezentuje na međunarodnim stručnim konferencijama, a poslednji put 2016 u Nju Orleansu.

Jovana nam otkriva deo svoji istraživanja po kojima  sva deca koja se dvojezično odgajuju podjednako usvajaju oba jezika.-Dete može da usvaja jezik koristeći tri izvora informacija:  auditivna, potom vizuelnu, tj. posmatranjem drugih govornika, najčešće majke, dok treći izvor je sam govorni aparat deteta.

Novija istraživanja ukazuju da su bebe tokom prvih meseci usmerene na oči govornika, a već oko šestog do osmog meseca na usne.  Zanimljivo je da bebe “brbljaju” imitirajući karakteristike jezika u kom odrastaju. Bebe iz različitih država i jezika različito “brbaljaju”-objašnjava nam Jovana, koja sa svega 26 godina uveliko zauazima sve značajnije mesto u ovoj još neistraženoj oblasti nauke razvoja govor deteta.

Kao student psihologije u Novom Sadu, sa prosekom 9,80, uz svesrdnu podršku profesorke, oksfordskog đaka, dr Vanje Ković, Jovana se polako uzdiže do svetske klase u nauci. Ona je skromna, vredna, i jedva je pristala na ovaj razgovor.

-Kod nas nema laboratorija za izučavanje govora jezika deteta mlađeg od godinu dana. Da nisam dobila špansku i baskijsku stipendiju, posle francusko usavršavanje, i da nemam priliku da putujem po svetu na kongrese i stručne skupove verovatno ne bih postigla sve što žeilim u nauci-objašnjava Jovana, tvrdeći da bi volela da sve to može postići u Srbiji.- Vezana sam za porodicu koja mi moralno pruža podršku ali bez inostrane stipendije ne bih mogla dalje da naperdujem-završava Jovana, mlada Apatinka, koja je svoj put uz veliku želju pronašla kao i svi sposobni i ambiciozni mladi u inostranstvu.

S.P.Š