ANKETA: DA LI JE APATINU POTREBAN MUZEJ?

APATIN DRUŠTVO VESTI

Apatin je grad čiji se građani ponose očuvanjem tradicije, čuvanjem starih običaja, negovanjem kulture i stvaralaštvom, ali se, istovremeno, ne može podičiti da ima muzej grada.

Pre više godina otvoren je Muzej sporta, nekoliko udruženja izborili su se za zavičajne kuće, ali grad još uvek, u turističkoj mapi, ne može turistima preporučiti da obiđu muzej grada. Bilo je pokušaja prethodnih godina da se neka od napuštenih građevina u vlasništvu opštine pretvori u muzej, ali su oni propadali usled nerazumevanja ili neshvatanja zašto nam treba takva ustanova.

Vredni arheološki eksponati pronađeni na lokalitetu kod Banje „Junaković“ ustupljeni su Somboru jer Apatin u to vreme nije pronašao mesto za njihov smeštaj. Mnogi naši sugrađani u svojim kućama čuvaju blago koje bi trebalo pokazati svetu, jer grad nema mesto na kojem bi ono bilo izloženo.

Ne znamo da li su se vremena promenila, ali možemo oslušnuti šta građani kažu, treba li našem gradu muzej ili ne?

Srđan Šerer: Moramo da imamo muzej. Smatram da kada Prigrevica može sebi da obezbedi muzej, onaj što je Toša (Momčilo Todorić) napravio, i drugi gradovi manji od našeg, obavezno i mi treba da ga imamo. Jedno vreme je na Trgu postojao Muzej Dunava i ljudi su dolazili da vide eksponate, posećivali ga, a onda je zatvoren.

Imamo prostora u gradu, praznih lokala, samo treba dobre volje da se to pitanje počne rešavati. Muzej treba smestiti u centar da ljudi mogu da ga posete, i možda ostaviti otvorenim za posete i subotom i nedeljom. Muzejski prostor nam treba da sačuvamo tradiciju, prošlost, sve ono što smo imali tokom istorije za generacije koje dolaze.


Dušan Varcaković: Naravno da nam treba muzej. Imamo starina i tradiciju koje treba očuvati, od starosedelaca do novih doseljenika. Dobro bi bilo imati mesto na kome može da se vidi kako se grad razvijao, od vremena Marije Terezije pa na dalje. Da se na starim fotografijama isprati kako se Dunav pomerao bliže gradu.

Sve bi to bilo dobro sačuvati. Ima ljudi koji se bave istorijom grada, sigurno imaju eksponata, fotografija. Treba to skupiti i staviti u jednu prostoriju. Bilo je i ranije pokušaja da se u manjima lokalima nešto napravi, pretpostavljam da je prostor najveći problem. Lokalna samouprava treba da odvoji adekvatan prostor koji bi mogao biti pretvoren u muzej. Po meni, bolje je da lokacija muzeja bude u centru gde narod dolazi. I strancima bi bilo interesantno ako bi muzej bio smešten u samom gradu jer bi ga onda obilazili.


Dragoljub Cvjetićanin: Otvaranje muzeja u Apatinu bi bio pravi potez, zato što smo, uopšteno u Srbiji, izloženi pritisku EU da se sve što je srpsko, nacionalno i naše uništi, omalovaži i svede na minimum. Muzej bi bio dobar potez da dobijemo još jednu kulturnu ustanovu, da znamo ko smo, šta smo i odakle dolazimo. Sve što nam se događa, počevši od privrede, zdravstva, migracije stanovništva, ide ka destruktivnom i poražavajućoj situaciji.

U Stanišiću je zatvorena galerija, a ljudi ne reaguju nego su se povukli i posvetili samo sebi. Treba se boriti za sebe jer ovo što smo stvorili do sada trebamo ostaviti nekome, i buduća pokolenja treba da znaju kako je ova sredina živela, koje smo sve vrednosti imali što se tiče kulturnog, privrednog, tehničog razvoja. Jesmo manja sredina, jeste kriza, i uvek je falilo para, ali ako nešto želimo i ako shvatimo koliko nam muzej znači, onda ćemo nači načina i da to ostvarimo. Treba nam muzej jer ako nemamo traga, onda nas i nema.


Zoran Medić: Trebalo je da imamo muzej već odavno, zbog opšte kulture i svega što čini ovaj grad, pozitivnog i negativnog. Sve je to istorija ovog grada, podneblja i naroda. Ne vidim razlog zašto da se ne napravi muzej. Kultura i umetnost su vezane za turizam, pa bi muzej doprineo i razvoju turističke grane.

U celom svetu je to poznato, mislim da bi i kod nas zaživelo. Mi smo grad na Dunavu, kroz istoriju su se mnoge stvari dešavale na Dunavu i oko njega, pa bi u muzejske eksponate obavezno trebalo da spadaju ribarski pribor, plovila i oprema za ribarstvo, ali i sve ono što je okarakterisalo ovo područje. Pored reke, tu je šumarstvo i poljoprivreda kao okosnica ovog grada. Te su delatnosti podigle ovaj narod i treba ih predstaviti u muzeju. U muzej treba vratiti i mnoge naše stvari koje su završile širom sveta, a usko su vezane za naš narod, istoriju i poreklo, jer one ovde i pripadaju.


Jovica Cvjetićanin: Ovaj grad ima puno kulturnih sadržaja, ali nema muzej. Ako uzmemo u obzir da se prvi put pominje 1011. godine u pisanim dokumentima, a da se u 15. veku pominje kao posed Despota Stefana Lazarevića, sina Kneza Lazara, to je grad sa veoma velikom istorijom. Ako tome dodamo da smo grad na Dunavu, zaista bi imalo u tom muzeju šta da se pokaže, kako mladima koji o tome malo znaju, tako i ljudima koji dolaze, domaćim i stranim turistima.

Ovo je grad koji ima puno toga da prikaže, obzirom na sastav stanovništva koje se kroz vekove menjalo, naseljavalo, živelo i odlazilo dalje. To je naše bogatstvo, postavka muzeja bi upravo stoga bila bogatija. Svi smo mi različiti, a u suštini isti, to je još jedna vrednost ovog našeg grada i opštine. Muzej bi, s toga, trebalo da zauzme zaista veću kvadraturu. Bilo je pomena da se bivša Ribarska centrala pretvori u muzej ribarstva, moglo bi i to biti jedna lokacija, ali muzej opšte svrhe je bolje da bude bliže centru grada. Sva dešavanja, počev od Ribarskih večeri su u centru grada, pa bi i muzej trebalo da bude tu, u krugu od 200-300 metara. To bi za turiste bilo mnogo privlačnije.

1 thought on “ANKETA: DA LI JE APATINU POTREBAN MUZEJ?

Comments are closed.