ZNAČAJ REZERVATA “BAČKO PODUNAVLJE”

APATIN DRUŠTVO VESTI

UNESKO Rezervat biosfere “Bačko Podunavlje” se nalazi na severozapadu Vojvodine i deo je “Evropskog Amazona”, koje predstavlja jednu od najočuvanijih ritsko-močvarnih celina na čitavom toku Dunava. Ovaj jedinstveni rečni predeo područje je izuzetne biološke raznovrsnosti i centar retkih prirodnih staništa kao što su prostrane plavne šume, ade, rukavci i peščane rečne obale. U okviru rezervata biosfere “Bačko Podunavlje” koji se prostire na područjima opština Sombor, Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka na površini od 176.635 ha, nalaze se četiri zaštićena područja, među kojima su izuzetno vredni Specijalni rezervati prirode „Gornje Podunavlje“ i „Karađorđevo“. To je drugi rezervat biosfere u Srbiji pored rezervata „Golija-Studenica“, što je od velikog značaja za zemlju, jer program „Čovek i biosfera“ ne samo da promoviše koncept održivog razvoja, već i u praksi pokazuje da je on moguć. Ovo proglašenje će znatno pomoći očuvanju prirode Srbije, jedne od najraznovrsnijih u Evropi. „Bačko Podunavlje“ se isto tako odlikuje veoma bogatom kulturnom baštinom koja je dokaz žive prošlosti i susretanja brojnih naroda i kultura na ovom prostoru

„Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ se pridružio svetskoj mreži koju čine ukupno 669 rezervata biosfere priznatih od strane UNESKO-a, osmišljenih sa ciljem očuvanja prirodnog bogatstva od izuzetnog značaja, dok u isto vreme promovišu održivi razvoj lokalnih zajednica na tim područjima. Uspostavljanje rezervata biosfere „Bačko Podunavlje“ je veoma značajan korak ka formiranju prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav”, prvog zaštićenog područja u svetu koje se prostire u pet zemalja – Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Austriji. WWF već duži niz godina sarađuje sa partnerima iz ovih pet zemalja na zaštiti prirodnih i kulturnih vrednosti “Evropskog Amazona”.

U „Evropskom Amazonu“, zahvaljujući očuvanoj dinamici plavnih područja, postojanju prirodnih aluvijalnih šuma i brojnih vlažnih staništa, utočište nalazi veliki broj zaštićenih vrsta životinja i biljaka. Među najznačajnijim retkim vrstama životinja ovog područja ističu se orao belorepan, crna roda, patka njorka, divlja mačka, vidra, jazavac, kao i najveća populacija evropskog jelena u Srbiji.

Upisom „Bačkog Podunavlja“ na listu rezervata biosfere načinjen je presudan i odlučujući korak u daljem prožimanju zaštite prirode i njenog održivog korišćenja na područjima uz Dunav i Mostongu u Bačkoj. Izuzetno mi je drago što je nominacija koju je pripremio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode pozitivno ocenjena od strane delegata Međunarodnog koordinacionog saveta UNESKO programa „Čovek i biosfera“. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je intenzivno radio sa WWF i ostalim partnerima na nominaciji ovog područja u proteklih pet godina. Izuzetan doprinos i podršku je pružila Komisija Republike Srbije za saradnju sa Uneskom. Sada predstoji veliki posao na mudrom upravljanju područjem kroz saradnju sa upravljačima zaštićenih područja, korisnicima prirodnih resursa, lokalnim upravama i zajednicama na području rezervata biosfere.

„Bačko Podunavlje” je jedna divna razvojna mogućnost koja podrazumeva ne samo zaštitu prirode, već upravo harmoničan razvoj između ljudi i prirode. To je zaštita prirode, za prirodu i ljude. Ovo za lokalno stanovništvo ne znači da će, automatski, odjednom sve biti dobro, ali znači jednu razvojnu šansu. Upravo program biosfera podrazumeva uključivanje lokalnih usluga, tradicionalnog načina korišćenja zemljišta, tradicionalnih proizvoda i ono što je danas jako važno, eko-turizam uz Dunav.

Veoma je značajno što je rezervat biosfere „Bačko Podunavlje” upisan u svetsku listu rezervata biosfere, pod zaštitom UNESKO-a. To je od velikog značaja, jer program „Čovek i priroda”, u okviru kojeg je proglašen rezervat biosfere, podrazumeva sinergiju čoveka i prirode, i uspostavljanje balansa kojim se očuvanje prirode uspostavlja u funkciji održivog razvoja. Otvara nam se mogućnost da upoznamo i iskustva onih koji su u tome otišli korak dalje i da rezervat biosfere bude tačka oslonca kada su razvojne, ekonomske šanse u pitanju, za lokalnu samoupravu od velikog značaja saradnja sa udruženjima koja se bave zaštitom životne sredine.
Duška Dimović, direktorka kancelarije WWF u Beogradu