Srpska pravoslavna crkva obeležava danas praznik Vaskrsenja Lazarevog ili Lazarevu subotu, uspomenu na poslednje čudo Hristovo pred nedelju Stradanja, smrt i Vaskrsenje.
Lazareva subota ili Vrbica, je jedan od najveselijih hrišćanskih praznika. Deca se svečano obuku i sa zvončićima oko vrata i grančicama vrbe u rukama, idu okolo crkve zajedno sa sveštenicima.
RASPORED BOGOSLUŽENJA
-Hram, Sabor Svetih Apostola u Apatinu: Jutrenje 08,00, Sveta liturgija u nastavku, Vrbica (skup u bogomolji sv.Petke) 17,00, Veliko Večernje 18.00 h.
-U bogomolji Svetog apostola i Jevanđelista Marka u Prigrevici-Sveta Liturgija i Vrbica u 09,00 h
Vrbica je praznik koji se uvek slavi subotom, u šestoj nedelji posta, a posvećen je sećanju na vaskrsenje Lazara i ulazak Hrista u Jerusalim kojeg su dočekala deca. Zato se ovaj praznik zove još i Lazareva subota, i smatra se radosnim, dečijim praznikom.
Tada se u pravoslavne hramove unose grane vrbe koje se blagosiljaju i potom podele narodu i deci, a simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.
Sa grančicama u rukama, venčićima na glavi, deca sa roditeljima i sveštenicima, kreću oko hrama, uz pevanje tropara Lazareve subote.
Za taj ritual deca se svečano obuku, a oko vrata im se okače mala zvnoca na trobojci, koja simbolizuju pobedu nad smrti, jer je tog dana Isus umrlog prijatelja Lazara oživeo.
Grančice vrbe dobijene u crkvi se odnose kući i stavljaju pored ikone i kandila. U narodu postoji verovanje da one mogu da oteraju bolest i sva druga zla.
Takođe, u nekim mestima u Srbiji, postoji običaj po imenu Lazarice, kada devojke okićene vrbovim granama, idu od kuće do kuće i pevaju pesme koje prizivaju zdravlje.