GODIŠNJICA SMRTI SLOBODANA MILOŠEVIĆA

APATIN DRUŠTVO VESTI

Poštovaoci i partijske kolege nekadašnjeg predsednika Srbije, Jugoslavije i SPS-a, Slobodana Miloševića, obeležili su u Požarevcu sedam godina od njegove smrti. Milošević je umro 2006. godine u pritvoru Haškog tribunala, tokom suđenja za ratne zločine na Kosovu, u Hrvatskoj i BiH.

Povodom godišnjice smrti bivšeg predsednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića, vence i cveće na njegov grob u dvorištu porodične kuće u Požarevcu, položile su delegacije SPS-a iz Braničevskog okruga, Požarevca i drugih gradova Srbije.

Telo Slobodana Miloševića iz Haga u Beograd dopremljeno je 15. marta 2006. godine, a narednog dana kovčeg je bio izložen u Muzeju “25. maj” na Dedinju. Hiljade ljudi prošlo je pored kovčega. Istog dana više desetina hiljada pristalica bivšeg predsednika Srbije i SRJ okupilo se ispred zdanja Skupštine u centru Beograda, gde je bio organinzovan ispraćaj.

Milošević je sahranjen u dvorištu porodične kuće supruge Mirjane Marković u Požarevcu, pošto vlasti nisu dozvolile da se sahrani u Beogradu uz državne počasti.

Slobodan Milošević je od 1989. godine, kada je posle čuvenog govora na Gazimestanu započeo njegov vrtoglavi uspon na političkoj sceni Srbije, uspeo da pređe put od obožavanja do osporavanja i svrgavanja posle spornih izbora, na uličnim protestima.

Rođen je 20. avgusta 1941. godine u Požarevcu, gde je završio gimnaziju i maturirao 1960. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu četiri godine kasnije.

Na prvim višestranačkim izborima u Srbiji posle Drugog svetskog rata, decembra 1990. godine, izabran je za predsednika Srbije. Iste godine izabran je za prvog predsednika SPS-a, na čijem čelu je bio do smrti.

Kamen-međaš Miloševićeve karijere, od kojeg je počela njegova više od decenije duga vladavina, bio je govor 28. juna 1989. godine na Gazimestanu, na proslavi 600 godina Kosovske bitke kojoj je prisustvovalo oko milion ljudi.

Ubrzo potom usledio je raspad SFRJ, rat u Sloveniji, pa dva razorna u Hrvatskoj i BiH, i na kraju sukob na Kosovu i bombardovanje SR Jugoslavije.

Milošević je bio predsednik Srbije u dva mandata, a potom predsednik SR Jugoslavije. Njegova desetogodišnja vladavina završena je 2000. pobedom kandidata udružene Demokratske opozicije Srbije Vojislava Koštunice na izborima za predsednika SRJ.

Posle pobede DOS-a 24. septembra 2000. godina, ne želeći da prizna poraz, SPS i njen lider izazvali su postizbornu krizu, koja je okončana 5. oktobra posle masovnih demonstracija građana širom Srbije.

Nepunih šest meseci pošto je okončana njegova vladavina, Milošević je uhapšen 1. aprila 2001. godine zbog zloupotrebe službenog položaja. Zbog zločina tokom sukoba na Kosovu, Haški tribunal je protiv njega podigao optužnicu 27. maja 1999. godine.
Milosevic Hag.jpg

Optužnica zbog zločina u Hrvatskoj podignuta je 9. oktobra 2001. godine, a 23. novembra iste godine i zbog zločina nad Muslimanima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Na osnovu Uredbe Vlade Srbije, Milošević je Haškom tribunalu izručen 28. juna 2001. godine, tačno 12 godina posle govora na Gazimestanu.

Suđenje Miloševiću u Hagu počelo je 12. februara 2002. godine. Haški proces protiv Miloševića, prekidan više puta zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja, trajao je četiri godine, a okončan je njegovom smrću u 64. godini.

[tooltip text=”Poslednje obraćanje Slobodana Miloševića,pred drugi krug izbora.” gravity=”nw”]Obraćanje javnosti Slobodana Miloševića se desilo između dva kruga izbora za predsednika SRJ, koji su raspisani 24. septembra 2000. godine. Glavni protivkandidat Slobodanu Miloševiću (SPS) na predsedničkim izborima 2000. godine je bio kandidat Demokratske opozicije Srbije (DOS-a), predsednikDemokratske stranke Srbije, Vojislav Koštunica. Posle prvog kruga izbora, po prvim preliminarnim zvaničnim rezultatima Savezne izborne komisije, Koštunica je osvojio 48,22%, a Milošević 40,23% glasova. Predstavnici DOS-a, nešto kasnije i kandidat Vojislav Koštunica, smatrali su da Savezna izborna komisija nije rekla tačne rezultate, smatrali su da je kandidat Vojislav Koštunica, pobedio u prvom krugu izbora. Zatim su predstavnici DOS-a pozvali svoje simpatizere na protestni miting 5. oktobra 2000. godine u Beograd, prethodno tražeći od Slobodana Miloševića da prizna izbornu volju građana izraženu na saveznim, predsedničkim i lokalnim izborima održanim 24. septembra 2000. godine. Posle radikalnih protesta koji su se desili 5. oktobra 2000. godine u Beogradu, do drugog kruga predsedničkih izbora koji je trebao da se desi 8. oktobra, nije došlo.[/tooltip]

indexSlobodan Milosevic -obracanje na izborima 2000

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *